Iran prijeti objavom izraelskih nuklearnih tajni

Neprovjerene tvrdnje iranske obavještajne službe o velikom curenju izraelskih tajni možda su pokušaj da se pažnja skrene s, kako Iran tvrdi, pretjerano nadziranog civilnog nuklearnog programa u toj zemlji.

U nedjelju je iranski ministar obavještajnih poslova Esmail Khatib izjavio da je Teheran došao u posjed "velike zbirke strateških i osjetljivih [izraelskih] dokumenata, uključujući planove i podatke o nuklearnim postrojenjima". Dodao je da će dokazi uskoro biti objavljeni i nagovijestio da je dio dokumentacije povezan s hapšenjem dvojice izraelskih državljana, Roija Mizrahija i Almoga Attiasa, koji su navodno špijunirali za Iran.

Čak i unutar Irana postoji skepticizam da su iranski agenti mogli doći do tako dramatičnih obavještajnih podataka. Tvrdnja bi mogla biti osmišljena kao upozorenje Izraelu da ne provede ponovljene prijetnje bombardovanjem iranskih nuklearnih lokacija, budući da bi iranski uvid u izraelski nuklearni program povećao rizik od efikasne iranske odmazde.

Evropske sile se pripremaju da na kvartalnom sastanku Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču insistiraju na glasanju koje bi moglo dovesti do ponovnog uvođenja UN-ovih sankcija u oktobru. Francuska, Njemačka i Velika Britanija će se pozvati na 20-stranični sveobuhvatni izvještaj koji je naručilo tajništvo IAEA-e, a koji se odnosi na iransko nepoštivanje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i višegodišnje odbijanje Teherana da odgovori na pitanja o aspektima svog prijašnjeg nuklearnog programa.

Članovima odbora IAEA bit će predstavljeno izvještajem dokumentovano obogaćivanje 400 kilograma urana do čistoće od 60%, što je blizu nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja, i za što se smatra da je dovoljno za proizvodnju 10 nuklearnih bombi. Osim toga, iranske zalihe urana povećane su za 50% od posljednjeg izvještaja u martu.

Tri vodeće evropske sile pozvat će se na izvještaj kako bi predložile rezoluciju kojom se Iran proglašava krivim za kršenje obaveza iz zaštitnih mjera – što bi bila prva takva odluka od 2005. godine – i što je nužni prethodni korak za ponovno uvođenje UN-ovih sankcija u oktobru, kada sporazum iz 2015. ističe. Način na koji je sporazum strukturiran onemogućava Rusiju i Kinu da ulože veto na ponovno uvođenje sankcija.

Iran je već zaprijetio kontramjerama ako ga IAEA odbor proglasi krivim za kršenje obaveza, a koje bi vjerovatno uključivale dodatno smanjenje pristupa inspektorima UN-a i još brže obogaćivanje urana. Glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju, Behrouz Kamalvandi, izjavio je da je Iran, nakon posljednjeg ukora IAEA-e, povećao proizvodnju urana obogaćenog na 60% za sedam puta i pokrenuo 20 kaskada naprednih centrifuga.

Ako rezolucija bude usvojena, Francuska, Njemačka i Velika Britanija će imati rok do 18. oktobra da odluče žele li ponovo uvesti sankcije predviđene sporazumom iz 2015. godine. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je: "Lažno optuživanje Irana za kršenje zaštitnih mjera – na osnovu loših i politiziranih izvještaja – očito je osmišljeno da izazove krizu. Upamtite moje riječi, dok Evropa razmatra još jednu veliku stratešku grešku, Iran će snažno reagovati na bilo kakvo kršenje svojih prava. Odgovornost leži isključivo na neodgovornim akterima koji ne prezaju ni od čega da bi se učinili relevantnima".

SAD i Iran još nisu dogovorili novi datum za nastavak bilateralnih pregovora o iranskom nuklearnom programu, fokusiranih na pitanje treba li Iranu dozvoliti domaće obogaćivanje urana – što Iran vidi kao ključno pitanje svog suvereniteta. SAD, barem javno, insistira da obogaćivanje mora u potpunosti prestati kao jedini siguran način da se spriječi da Iran dođe do nuklearne bombe.

Donald Trump je pokazao iznenađujuću spremnost da sklopi sporazum s Iranom, uprkos činjenici da je 2018. godine povukao SAD iz nuklearnog sporazuma koji je s Iranom postigla Obamina administracija. Prema izvještajima, američki predsjednik je odredio rok od 60 dana za pregovore, koji ističe 11. juna, i optužio Iran da namjerno odugovlači proces, iako su se prethodni Trumpovi rokovi pokazali fleksibilnim.

Direktor IAEA Rafael Grossi izjavio je da vjeruje da su i SAD i Iran iskreno zainteresovani za postizanje dogovora o iranskom nuklearnom programu. Ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio se da bude posrednik, a Rusija bi mogla biti i destinacija za iranske zalihe urana ako se postigne dogovor. Jedan od prijedloga uključuje privremenu suspenziju iranskog programa obogaćivanja, što je Teheran već učinio 2004–2005. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad